Loforš virkjunarfjįrfesta og lifandi menning

Fari svo aš verši virkjaš žarna skulu heimamenn gera žaš aš skilyrši aš fyrst verši stašiš viš lofaša uppbyggingu į svęšinu įšur en virkjunarframkvęmdir hefjast eša a.m.k. jafnhliša žeim. Dęmi eru um aš stórfyrirtęki standa ekki viš fögur loforš um uppbyggingu į starfsemi eša öšru śti į landi viš uppkaup žeirra eša yfirtöku į rekstri į landsbyggšinni. Talandi um fyrirtęki ķ sjįvarśtvegi og vinnslu.

En, hins vegar: Ķ Įrneshreppi og žar um slóšir er Lifandi menning į hverfanda hveli. Hvaš vill žjóšin gera ķ žeim efnum?


mbl.is „Engin glóra“ ķ Hvalįrvirkjun
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Lifandi menning į hverfanda hveli

Lifandi menning ķ Įrnesi į Ströndum hefur įtt undir högg aš sękja sökum fękkunar įbśenda jarša og ķbśa žar ķ sveit.

Vonandi taka t.d. rįšamenn feršamįla viš sér um möguleika į uppbyggingu feršažjónustu ķ žessu héraši og styrki a.m.k. meš žeim hętti byggš og byggšaržróun ķ žessari mögnušu sveit. Möguleikarnir eru margir ķ žvķ sambandi, bęši til lands og sjįvar og annarrar nįttśru, eins og 1200 įra byggš ętti aš sanna.

Mašur spyr sig hvort Byggšastofnun, mešal annarra ašila, sé ekkert aš pęla ķ višhaldi byggšar og menningar į žessu svęši. Eša žingmenn kjördęmisins, reyndar alls landsins, žar sem žetta mįl snertir žjóšina alla.

Žetta snżst öšrum žręši um žaš sem ég kalla lifandi menningu, aš halda henni lifandi įfram og samfelldri eins og undanfarnar tólf aldir. Eša, eiga erlendir ašilar, m.a. kanadķskur aušjöfur gegnum HS Orku og einhver "ķtalskur barón", aš hafa ķ hendi sér aš virkja meš tilheyrandi jarš- og menningarraski žarna į svęšinu? Vegna einkahagsmuna žeirra?

Žetta er mįl sem varšar rammķslenska menningu og menningararfleifš og žekkingu į margvķslegri lķfsbjörg į svęšinu, menningu sem enn er lifandi, aš hśn leggist ekki af og glatist.

Ein naušsynleg og augljós forsenda fyrir varšveislu byggšar og byggšažróunar ķ hérašinu er lagfęring į samgöngukerfinu. Aš sjįlfsögšu veršur aš tryggja opnar samgöngur um allt įriš. Žaš gefur augaleiš, žó ekki sé nema vegna žess aš enginn lęknir er žar. Žannig er žaš fjįrveitingavaldi landsins og rįšamönnum til skammar aš ekki skuli hafa veriš rutt undanfarin įr žegar ófęrš hamlar för um landveg noršur ķ Įrnes. Kostnašur sem er agnarlķtill ķ samhengi fjįrlaga. Betur mį ef duga skal og žó löngu fyrr hefši veriš. Einnig veršur aš vera žar til stašar lįgmarks verslunaržjónusta og grunnskóli, svo fįtt eitt sé nefnt.

Žótt fjįrveitingar til fornleifarannsókna, uppgraftar og fleira, hafi aš dómi viškomandi starfstétta ef til vill ekki veriš nęgilegar gegnum tķšina žį hafa žó veriš talsveršar fjįrveitingar ķ žann mįlaflokk. Mašur spyr sig ķ žvķ sambandi hvort horfin menning sé žį mikilvęgari heldur en sś sem enn er lifandi hér į landi. Veršur žį fyrst įhugi į menningarsvęši žvķ sem hér um ręšir žegar sś lifandi menning vęri horfin og langt um lišiš?


mbl.is Eins og óargadżr inn ķ samfélag ķ sįrum
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Okurvextir į tilhęfulausum forsendum

Undanfarin įr hafa vextir veriš mjög hįir į Ķslandi og miklu hęrri en ķ višskiptalöndum okkar. Rótin aš hinu hįa vaxtastigi ķ landinu er stżrivextir Sešlabanka Ķslands, en įkvaršanir um žį eru teknar į vegum peningastefnunefndar Sešlabankans. Žrįtt fyrir mjög lįga veršbólgu hérlendis undanfarin žrjś įr, sem hefur veriš langt og vel undir 2,5%-veršbólguvišmiši Sešlabankans, žį hefur peningastefnunefnd  samt haldiš stżrivöxtum bankans višvarandi hįum og ekki fariš meš žį nešar en nś er, 5%. Helstu rök hennar fyrir hinum hįu vöxtum hafa einkum veriš yfirlżstur ótti hennar viš ofženslu ķ efnahagslķfi landsins meš tilheyrandi aukningu veršbólgu sem leitast er sem sé viš aš sporna gegn meš žetta hįu vaxtastigi.

Žessi rökstušningur hefur ķtrekaš veriš endurtekinn undanfarin įr og mętti segja aš sį ašili sem meš mįlatilbśnaši sķnum hefur helst ališ į veršbólguvęntingum sé einmitt peningastefnu­nefndin sjįlf meš sešlabankastjóra ķ broddi fylkingar.

Į hinn bóginn viršist nefndin samt ekki hafa įhyggjur af žeim bagga sem vaxtakostnašur er ķ kostnaši skuldsettra fyrirtękja landsins sem velta vaxandi kostnaši sķnum śt ķ veršlagiš og eru aš žvķ leyti veršbólguaukandi ķ sjįlfur sér.

En standast žessi rök peningastefnunefndar um hęttu į ofženslu og žar af leiddri veršbólgu ķ efnahagskerfi landsins? Leiša mį aš žvķ lķkur aš svo sé ekki, a.m.k. hvaš eftirfarandi atriši varšar.

Ķ lokušu hagkerfi žar sem framboš į vörum og žjónustu takmarkast af žeim framleišslužįttum, og žar meš tališ vinnuafli, sem eru til stašar innanlands ęttu žessi rök nefndarinnar aš sjįlfsögšu vel viš. Ef bankar veittu lįn umfram veršmętasköpun ķ hagkerfinu viš žęr kringumstęšur myndi framboš og eftirspurn leita jafnvęgis meš vaxandi veršbólgu aš öšru óbreyttu. Erlend lįn sem notuš vęru til fjįrfestinga og neyslu innanlands myndu leiša til hins sama.

Svona ašstęšur eru hins vegar ekki til stašar hér ķ dag, né undanfarin įr. Ķsland er ekki lokaš hagkerfi. Žaš er žvert į móti mjög opiš. Ķsland er ķ EES sem felur ķ sér aš hingaš til landsins hefur veriš frjįlst flęši į vörum, žjónustu og vinnuafli, og fjįrmagni aš miklu leyti lķka. Vexti ķ hagkerfinu meš tilheyrandi aukningu framkvęmda hefur aš miklu leyti veriš mętt meš innflutningi į erlendu vinnuafli, ķ og meš og sérstaklega eftir aš “fullu” atvinnustigi mešal landsmanna sjįlfra var nįš. Sś žróun į sér żmsar birtingarmyndir hvaš įhrif į eftirspurn ķ efnahagskerfi landsins varšar:

  • Aukinni eftirspurn eftir vörum hefur veriš mętt meš óhindrušum innflutningi og verslun neytenda ķ feršalögum žeirra erlendis, auk žess sem vefverslun neytenda er ķ örum vexti og leysir žar meš hefšbundnar verslanir innanlands aš nokkru leyti af hólmi. Umtalsveršur hluti neyslu landsmanna į vörum og žjónustu fer žvķ fram utan landsins.
  • Stórframkvęmdir eru bošnar śt og aš miklu leyti unnar af erlendum verktökum meš innfluttu vinnuafli. Mikill hluti greišslu tilkostnašar viš framkvęmdirnar fer žvķ beint til śtlanda en ekki ķ neyslu innanlands, auk žess sem žęr eru fjįrmagnašar meš erlendum lįnum.
  • Aukin notkun fyrirtękja hérlendis į erlendu og (ķ ķslensku samhengi) ódżru vinnuafli hefur śt af fyrir sig haldiš launakostnaši ķ skefjum og žar meš tekjum og kaupmętti viškomandi launžega mišaš viš žaš sem ella vęri. Auk žess hefur žetta įstand veikt stöšu ķslensks vinnuafls į vinnumarkašnum og haldiš aftur af launahękkunum sem ella mętti bśast viš aš hefšu oršiš reyndin.
    Erlent fólk sem vinnur hérlendis ķ skamman tķma, eša hefur takmarkaš dvalarleyfi, flytur einnig mikiš af vinnulaunum sķnum til heimahaga sinna erlendis sem žar af leišandi skila sér ekki ķ neyslu hérlendis.

 Öll ofangreind atriši leiša til minni žrżstings į framleišslukerfi landsins, bęši vegna óhefts innflutnings į vörum og vinnuafli, sem og neyslu žegnanna erlendis og innkaupum žeirra framhjį stašbundnum verslunum innanlands. Žetta felur jafnframt ķ sér tilsvarandi minni veršbólgužrżsting innanlands en ella vęri.

 Nišurstašan af ofangreindu er žvķ sś aš rök peningastefnu-nefndar um hęttu į ofženslu meš tilheyrandi veršbólgu ķ efnahagskerfi landsmanna, ef stżrivextir yršu lękkašir meira en oršiš er, halda ekki vatni hvaš žaš varšar. Eftir stendur žį sś įlyktun aš hér hhafi veriš haldiš uppi of hįu vaxastigi, raunverulegum okurvöxtum, aš tilhęfulausu ķ žvķ samhengi.


mbl.is „Vextir ógnun viš ķslenskt atvinnulķf“
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Svifaseinir fimm-flokkar?

Nś eru fimm-flokkarnir svoköllušu bśnir aš vera aš "tala saman" og "ręšast viš" ķ hįtt ķ tvęr vikur og enn er ekki komin nišurstaša ķ mįlatilbśnaš žeirra.

Einnig mun bętast viš enn meiri tķmi viš žessi spjöll žeirra ef žeir įkveša aš halda įfram undir formerkjum "stjórnarmyndunarvišręšna".

Ef žeim skyldi takast žį aš komast aš samkomulagi um stjórnarmyndun vakna spurningar um hversu langan tķma muni žį taka žar af leišandi rķkisstjórn žeirra aš afgreiša stór (eša smį!) mįl sem sķfellt koma upp į viš stjórn rķkisins.

Veršur sį tķmi lķka talinn ķ vikum? Hvaš yrši žį um viškomandi śrlausnarefni, rķkishagsmuni og hagsmunaašila į mešan?

Žess vegna vaknar einnig sś spurning hvort umrędd fimm-flokka stjórn sé ekki fyrirfram daušadęmt stjórnarfyrirkomulag į ķslenska rķkinu ķ žvķ tilliti ef ętlunin er aš lįta bara reka į reišanum mešan veriš er aš komast aš samkomulagi um nišurstöšu žegar įgreiningur kemur upp. Žaš er nįttśrulega óvišunandi stefna sem myndi fljótlega leiša til straums mótmęlenda į Austurvöll.

Eša, eru žessir fimm flokkar "sama tóbakiš", Fimmflokkur, žegar allt kemur til alls, žótt yfirlżst stefna žeirra og įherslur hafi ķ orši kvešnu veriš mismunandi ķ ašdraganda kosninganna?


mbl.is Mįlamišlanir liggja enn ekki fyrir
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Ókeypis nįttśruparadķs liggur undir skemmdum

Žessu veršur aš breyta žar sem svona hįttar til, eins og lżst er ķ mešfylgjandi frétt um slęma umgengni og sóšaskap ķ einni af nįttśruparadķsum Ķslands.
Tekjur verša aš fylgja tilkostnaši. Sį sem ber kostnaš af feršamannastraumi ętti aš njóta tilhlżšilegra tekna fyrir.

Ég spyr įgęta og greišuga landeigendur Hrešavatnslands hvort žeir hafi ķhugaš aš stofna t.d. "Sveitagarš" meš einhverri feršavęnni ašstöšu sem žeir sķšan gętu haft einhverjar tekjur af til aš fjįrmagna ašstöšu og eftirlit, hlišstętt og eigendur Blįa lónsins hafa gert žar. Žar kemst enginn inn nema žeir sem kaupa sér ašgang aš žvķ sem žar er ķ boši - og fuglinn fljśgandi.

Žaš er t.d. skömm hópferšafyrirtękja aš hagnżta sér žessa ašstöšu įn žess aš greiša fyrir.
Fyrir utan frįbęrt og fallegt landslag og gróšursęlt unašslegt umhverfi žarna, sem indęlt er aš ganga um nišur aš fossinum Glanna og lautarferšastašnum Paradķsarlaut, žį hafa landeigendur lįtiš reisa flottan śtsżnispall ofan viš fossinn Glanna į sinn kostnaš. Fyrir utan annaš er hęgt aš fylgjast žar meš löxunum undir fossinum og stórlöxunum į įrbakkanum nešar. Mér skilst aš landeigendurnir hafi fengiš einhverja hungurlśs ķ styrk frį hinu opinbera upp ķ framkvęmdina į sķnum tķma og er žaš allt og sumt.
Žarna kemur sęgur hópferšabķla og feršafólks į einkabķlum daglega yfir allt sumariš og meira en žaš žannig aš oft myndast örtröš į bķlastęšinu sem er viš golfskįla Golfklśbbsins Glanna (GGB). Golfskįlinn bżšur einnig upp į žrifalega salernisašstöšu sem opin er allan sólarhringinn. Žar er notendum žó ķ sjįlfs vald sett hvort žeir leggi fram einhverja aura fyrir ašstöšuna og fį skįlaeigendur žannig lķtiš fyrir sinn snśš. 

Langlundargeš forrįšamanna svęšisins viš Glanna ķ Hrešavatnslandi er ašdįunarvert. Vonandi veršur dįsamlegt umhverfiš žarna ekki skemmt meš óhóflegum įtrošningi vegna hinna frjįlsu ókeypis afnota og eftirlitsleysis.
Žetta į nįttśrulega viš um ašrar nįttśruparadķsir žar sem svona hįttar til.


mbl.is Slęm umgengni og sóšaskapur
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Bjöguš forgangsröšun borgarstjórnarmeirihlutans

Allt ber aš sama brunni ķ dómum viti borinna manna um ranga forgangsröšun flokkanna sem nś mynda borgarstjórnarmeirihluta Reykjavķkurborgar, ž.e. Samfylkingar, Vinstri gręnna, Bjartrar framtķšar og Pķrata.

Žessir flokkar viršast ekki kunna eša vilja setja grunnžjónustu eins og leikskóla og grunnskóla ķ forgang ķ raun, heldur t.d. vinnumišlun fyrir tiltekiš fólk į skrifstofum meš varhugaveršri starfsmannastefnu sinni og żmis pólitķsk gęluverkefni sķn ķ samręmi viš bjagaša forgangsröšun sķna.
Žeir halda žvķ sķšan fram aš ekki sé nęgilegt fé til rįšstöfunar af tekjum borgarinnar til aš standa sómasamlega og eins og vera ber aš žjónustu į sviši leikskóla og grunnskóla borgarinnar. Įstęšan er öllu fremur röng forgangsröšun grunnžjónustunni ķ óhag.

Žessir flokkar verša augljóslega og tafarlaust aš breyta įherslum sķnum viš rekstur borgarinnar ķ žessum efnum.


mbl.is Kįri safnar liši
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Hagvöxtur og mannfjölgunarvandi heimsins

Er óheftur hagvöxtur į heimsvķsu lausn alls?

Ķ frétt į mbl.is 6. jśnķ 2016 meš yfirskriftinni „Žrjś börn aš minnsta kosti“ er greint frį žvķ aš Tyrklandsforseti hafi eindregiš hvatt žegna sķna og trśbręšur til barneigna. Haft er eftir honum „aš „engir mśslimar“ ęttu aš ķhuga aš nota getnašarvarnir“ og aš hann hafi „hvatt konur til žess aš eignast aš minnsta kosti žrjś börn“. „Viš munum margfalda afkomendur okkar“ er haft eftir honum.

Žessi frétt ber meš sér aš žar fari saman hvatningar ķslamsks žjóšhöfšingja, ķ anda ķslam, og kažólsku kirkjunnar um aukningu barneigna og gegn notkun getnašarvarna. Fįtt er sterkara en hvatningar og trśarleg "lög" og kennisetningar į grunni trśarbragša og hvers kyns innręting um breytni fólks į žeim grunni.

Meš slķkum innrętingarhvatningum er skellt skollaeyrum viš fólksfjölgunarvanda heimsins sem er ein af frumorsökum įgangs į aušlindir Jaršar og stašbundinnar og hnattręnnar mengunar. Hvaš trśboš og įróšur, ef ekki valdboš, umrędds forseta varšar ķ krafti sķns embęttis sem leištoga lands sķns hefur žaš vęntanlega einnig einhver įhrif į alla landa hans og trśbręšur žeirra hvar sem žeir eru, lķka ķ öšrum löndum Evrópu žar sem žeir eru fjölmennir.

Pįfinn įsamt öšrum kažólskum trśarleištogum hefur hlišstęš trśarleg hvetjandi įhrif innan kažólsku kirkjunnar, hvar ķ heimi sem hśn teygir anga sķna.

Spurning er hvernig hęgt er aš bregšast viš žessari hvatningastefnu um barneignir ķ nafni trśarbragša, ekki sķst ofangreindra, įšur en fólksfjölgunin og fólksfjöldinn ķ heiminum veršur til slķkrar eyšingar į gęšum Jaršar aš skašinn verši óafturkallanlegur meš tilheyrandi hörmungum fyrir allt lķf ķ vistkerfi okkar, Flóru og Fįnu.

Reyndar hafa žęr skošanir veriš višrašar fyrir įratugum sķšan af fręšimönnum og fólki, sem lętur sig žessi vandamįl varša, aš ķ óefni stefni og jafnvel aš žegar hafi veriš fariš yfir mörk hnattręnnar sjįlfbęrni til lengri tķma litiš. Ķ tķmamótaskżrslu į vegum Rómarklśbbsins, The Limits to Growth frį 1972 eftir Dennis L. Meadows o.fl. (ķ danskri žżšingin Gręnser for vękst, Gyldendal 1974), voru dregnar upp dökkar horfur ķ žessum efnum ef fram fęri eins og horfši žį. Sbr. einnig bókin Mankind at the Turning Point eftir Mesarovic & Pestel (ķ danskri žżšingu Hvilke gręnser for vękst?, Gyldendal 1975). Mannfjöldinn ķ heiminum hefur vaxiš meš veldisvexti og heldur enn įfram į žeirri braut. Žaš gengur nįttśrulega ekki til lengdar endalaust įn hörmulegra afleišinga.

Lķtiš raunhęft umfram umręšur og rįšstefnur er samt ašhafst ķ alžjóšasamfélaginu til aš stemma stigu viš žessari óheillavęnlegu žróun.
Fulltrśar žjóšrķkja tala į alžjóšlegum rįšstefnum um hnattręn vandamįl en ekki viršist žar komist nęgilega beinskeytt aš rótum žessa vanda, sem er offjölgunarvandamįl mannkyns. Lżsandi dęmi um žetta er til dęmis alžjóšleg rįšstefna um sjįlfbęra žróun į vegum einnar deildar Sameinušu žjóšanna, „The Third International Conference on Financing for Development“, sem haldin var ķ Addis Ababa 13.-16. jślķ 2015. Žar voru sett fram 17 stefnumiš og žar undir 169 markmiš, „Sustainable Development Goals“, sem mešlimalöndin myndu stefna aš varšandi velferš Jaršarbśa og sjįlfbęra žróun į mörgum svišum, sbr. The Addis Ababa Action Agenda (AAAA, A/RES/69/313). Žessi markmiš voru einnig sundurlišuš ķ sér skjali žar sem tiltekin įform um tilsvarandi ašferšir og ašgeršir eru tengd viš hvert markmiš um sig. Allsherjaržing Sameinušu žjóšanna fylgdi nišurstöšum rįšstefnunnar eftir meš mešal annars įlyktun 22. desember 2015.

Fljótt į litiš er žó ķ žessum gögnum žvķ mišur hvergi minnst berum oršum į undirliggjandi offjölgunarvanda mannkyns eša sérstök višbrögš viš honum; eins og hann sé ekki til stašar.

Ķ vištalsžętti Sjónvarpsins 14. jśnķ 2016 viš umhverfissérfręšinginn dr. Jane Godall kom fram hjį henni aš ef allir ķbśar Jaršar nytu sömu lķfskjara og višhefšu sama lķfsstķl og viš Evrópubśar nś žyrfti um fjórar til fimm plįnetur į viš Jörš til aš standa undir og višhalda žeirri neyslu og aušlindanżtingu. (birt 18.6.2016 į Sarpinum į RŚV).

Til samanburšar sżna śtreikningar Global Footprint Network į vistspori („Ecological Footprint“) mannkyns į Jöršu aš nśverandi notkun aušlinda og losun koltvķsżrings krefst ķgildis 1,6 Jarša til aš višhalda sjįlfbęrni. Žar sem viš höfum vitanlega einungis eina Jörš sést aš ķ mikiš óefni er komiš og virkra ašgerša er žörf.

Aš hvetja stóran hluta mannkyns til enn hrašari fjölgunar, eins og leištogar og fylgjendur ofangreindra trśarbragša gera, žegar žörf er į hinu gagnstęša, er augljóslega óįbyrg og veruleikafirrt stefna sem bętir į vanda mannkyns aš öšru óbreyttu. Įbyrgš allra žeirra žjóša og alžjóšlegra stofnana sem ašhafast ekki meš virkum ašferšum til aš stemma stigu viš fólksfjölgunarvanda mannkyns er mikil og meiri en orš fį lżst.

Ķ ofangreindu ljósi ber aš huga aš nżjum lausnum fyrir vegferš og velferš mannkyns heldur en įframhaldandi óheftum hagvexti į heimsvķsu mešan stętt er, en sś feigšarstefna endar aš óbreyttu meš hörmungum fyrir alla.
Nś er spurning hvort m.a. afleišingar af „Brexit“ meš tilkomandi endurskipulagningu efnahagskerfa landanna geti beint žjóšrķkjum heims inn į farsęlli brautir ķ žessum efnum.


mbl.is Obama: Brexit ógnar hagvexti
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Hugleišingar į föstudaginn langa

Séra dr. Gunnar Kristjįnsson flutti aš mķnu mati stórmerkilega og upplżsandi prédikun ķ messu ķ Brautarholtskirkju sem śtvarpaš var į Rįs1 į föstudaginn langa 18. aprķl 2014. Hér nešar er vitnaš oršrétt ķ nokkra staši ķ prédikun hans, en aš sjįlfsögšu er best aš heyra hana og lesa ķ heild sinni til aš meštaka allan bošskap hennar į öllum forsendum hennar.

Gunnar kemur m.a. inn į trśarhugtakiš eins og hann tślkar žaš aš einu leyti (mķnar leturbreytingar):

... „Lśther sagši aš „ašeins meš žvķ aš horfa til reynslu mannsins yrši gušfręšingurinn góšur gušfręšingur“, žaš į einnig viš um trśna, reynslan stašfestir trśna, hśn opnar nżja vķdd, žar sem mašurinn skynjar nįvist Gušs. Trśin snżst ekki um trśarkenningar eša trśarjįtningar, heldur ekki um trśarlegt atferli. Hśn snżst um reynslu mannsins, trśin er mįlefni mannsins, hśn varšveitir žrį hans og löngun til Hans sem gefur honum hugrekki til aš lifa og kjark til aš vera manneskja.“ ...

Um hlutverk kirkjunnar ķ žessu samhengi segir séra Gunnar:

„Sś kirkja sem kennir sig viš hinn krossfesta hlżtur aš tala mįl lķšandi stundar, hśn hlżtur aš fįst viš reynslu mannsins og tilfinningar hans, spurningar hans um eigin tilvist. Ķ oršręšu trśarinnar bżr sannleikur hennar, inntak og merking. Og „sannleikur trśarinnar birtist – svo ég vitni ķ franska félagsheimspekinginn Bruno Latour – ķ žvķ aš hśn vekur okkur aš nżju, hśn kemur til móts viš tilfinningu okkar fyrir merkingu žess aš vera manneskja, merkingu žess aš vera til.“ Meš öšrum oršum: ekki eins og ég-laus mśgurinn viš krossinn, heldur eins og Hann sem gaf allt vegna žess sem er gott, fagurt og satt, vegna žeirrar heilögu žrenningar sem hvert mannsbarn žrįir innst ķ hjarta sķnu.
Ķ hinni trśarlegu oršręšu komum viš oršum aš žvķ sem skiptir okkur mestu mįli, jį: öllu mįli. Viš notum trśarlega oršręšu um žaš dżrmętasta, um mannréttindi sem eru heilög, um viršingu mannsins sem er heilög, um įstina sem er heilög. Sķšasta vķgi mennskunnar er ķ hinu heilaga, žar sem mašurinn er óskrįšur, žar er hann įn kennitölu, žar nęr enginn til hans nema inn Heilagi, žar finnur hann sér borgiš ķ fašmi hans, ķ trśnni er mennsku okkar borgiš.“ ...

Séra Gunnar leggur įherslu į aš greina merkingu krossins og žżšingu hans ķ samtķmanum og segir hér m.a. ķ žvķ sambandi:

„Hvers vegna er mynd hins krossfesta svo įgeng? Er žaš ekki vegna žess aš hann er mašurinn sem viš viljum lķkjast, sem viš viljum aš móti žennan heim. Ķ mynd hins krossfesta birtist ķmynd mennskunnar og mannśšarinnar sem į erindi til allra tķma og allra manna.
Viš getum deilt um trśarkenningar og trśfręši – en gegnir ekki öšru mįli um žį sem sżna meš lķfi sķnu og dauša hvers ešlis trśarreynslan er, sś reynsla sem gefur lķfi mannsins djśpa merkingu. Er žaš ekki spurning um hvaš er satt sem skiptir mįli, hvaš er gott og hvaš er fagurt?
Allt birtist okkur ķ honum sem lifši og dó eins og lķfiš hefši óendanlega dżrmętan tilgang. Sś vitund og sś reynsla afhjśpar ekki vonsku mannsins heldur žį von sem honum er gefin, og žaš er einmitt ķ voninni, įstinni og ķ trśnni sem hin góšu gildi verša aš veruleika ķ lķfi mannsins og setja ķ gang vellķšunarhvatana sem gefa honum löngun til aš lifa skapandi og gefandi lķfi. – Žaš kostaši Jesśm lķfiš aš koma žeim skilabošum įleišis

Dr. Gunnar Kristjįnsson var, žį er hann flutti ofangreinda prédikun, sóknarprestur ķ Reynivallaprestakalli ķ Kjós og prófastur Kjalarnessprófastsdęmis, en lét af störfum į fyrri hluta įrs 2015 fyrir aldurs sakir. Žykir mér žar mikiš skarš fyrir skildi, vegna žess aš Žjóškirkja Ķslands hefur aš mķnu mati mikla žörf fyrir kennimenn, uppfręšara og prédikara meš tślkandi nįlgun sem er hlišstęš žeirri sem séra Gunnar hefur višhaft bęši ķ ręšum og ritum um žau efni, eigi hśn aš kallast žjóškirkja meš réttu eins og žaš hugtak var upphaflega skilgreint af „föšur žjóškirkjunnar“ Friedrich Schleiermacher snemma į 19. öld og sporgöngumönnum hans. Annars er hętt viš aš ķslenska Žjóškirkjan verši ekki raunveruleg žjóškirkja ķ žeim skilningi, heldur eins og hver annar sértrśarsöfnušur meš einstrengingslegar trśarjįtningar sķnar og trśarkenningar śr fornu samhengi.


mbl.is Žjóškirkjufólki fękkar hrašar
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Forkastanlegar yfirhylmingar

Vonandi er žaš lišin tķš aš yfirvöld innan kirkjunnar, hvar sem er, hylmi yfir meš mönnum, sem hefur veriš treyst fyrir žjónustu viš söfnuši og skjólstęšinga kirkjunnar, en sem reynst hafa veriš nķšingar af verstu gerš. Kirkjuyfirvöld sem žaš hafa gert vitandi vits eru beinlķnis samsek ķ glępnum.


mbl.is Nķšingsverk ķ skjóli kirkjunnar
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Rökvillan ķ ašförinni gegn forsętisrįšherra

Ķ raun og veru liggur allt fólkiš sem var ķ samningsliši Ķslands gagnvart erlendu kröfuhöfum föllnu bankanna undir įsökun žessa "upphlaupsfólks"; įsökun um samsęri.

Halda mętti aš upphlaupsfólkiš haldi aš forsętisrįšherra hafi veriš einn um žaš aš semja viš hina erlendu hręgammasjóši svoköllušu fyrir sķna hönd og fjölskyldunnar persónulega.

Aušvitaš er žaš fjarri öllu sanni! Žar į bekk meš honum voru aš sjįlfsögšu fjölmargir ašrir opinberir ašilar, svo sem ķ rįšuneytum og Sešlabanka Ķslands meš sešlabankastjóra ķ broddi fylkingar, auk żmissa tilkvaddra sérfręšinga innlendra og erlendra sem veittu rįšgjöf.

Žar sem fjöldinn allur af fólki var saman ķ žvķ aš semja viš slitabśin er žar af leišandi śt ķ hött aš halda žvķ fram aš einn mašur, forsętisrįšherra, hefši getaš komiš einhverjum persónulegum sérhagsmunum žar aš. Nema žį og žvķ ašeins aš hér hafi įtt sér staš eitthvert stórkostlegt samsęri allra žessara ašila gegn hagsmunum Ķslands. Žaš er ekki lżginni lķkt!
En ekki er hęgt aš sjį annaš en aš įsökun um žaš felist samt ķ rökvillu upphlaupsfólksins gegn forsętisrįšherra einum.

Furšu sętir aš einhverjir af žessum opinberu ašilum skuli ekki hafa lagt orš ķ belg ķ žessu mįli, žó ekki vęri til annars en aš žvo af sér įburšinn um žęr sakir ķ žeirra garš um žaš samsęri sem ķ įsökunum upphlaupsfólksins felst.


mbl.is Ekki nóg aš vera bara reišur
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Nęsta sķša »

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband